Semitski pojam Mal`ak(-a)
Ukoliko želimo da razmotrimo istoriski
iverski koncept anđela moramo razumeti kako je on nastao. Iako se može izvući
neprekidni kontinuitet ovog koncepta od najranijih neolitskih zajednica do
danas prihvatljivije je i metodološki korektnije posmatrati razvoj ovog
koncepta unutar i danas poznatih kultura koje su tokom svog istoriskog
postojanja stvarale, mejale i konačno definisale ovaj koncept. Najstarija i
danas živa kultura koja poznaje pojam anđela svakako je Jevrejska koja je neraskidivo
vezana za koncepte Judeizma. Iako se danas pouzdano zna da su drevni jevreji
preuzeli ovaj koncept iz Sumerske, Asirske i Mesopotamske kulture, i da je na
formiranje samog pojma uveliko uticala i Egipatska kultura predstava o
Mal`ak-ima (ili Mal`ecima) se i danas
smatra osnovom nad kojom je kasnije izrasla predstava o anđelima. Da bi bolje
razumeli pojam anđela razmotrićemo prvo pojam Mal`ak(-a).
Predstava o Mal`ak(-a) umnogome zavisi od
prestave o Bogu. I drevni jevreji a kasnije i hrišćani i muslimani doživljavali
su boga kao kompozitno biće koje je sastavljeno od više božanskih
manifestacija. Tako imamo predstave o bogu kao Ocu, koje mnogi smatraju jedinom
istinskom predstavom o bogu. Druga instanca božijeg bića svakako bi bio rauh
(sveti duh u hrišćanstvu, gde on preuzima na sebe i neka obilježja Shakinah).
Bog poseduje i svoj ženski entitet oličen u Shakinah (Šekini). U hrišćanstvu se
pojavljuje i koncept božijeg sina u smislu boćijeg bića. Ovaj koncept ostao je
usamljen u okvirima hrišćanstva i nije se dalje razvijao. Takođe bog se prema
većini verovanja sastoji i od mnoštva anđela. Iz svega ovoga proizilazi
zaključak da se bog može shvatiti kao „božija porodica“ ili „božije mnoštvo“ Mal`ak
se u ovakvom prikazu božanskog bića uklapa kao jedan od mnoštva božanskih
entiteta koji po svojoj prirodi nosi božiji autoritet. Ovo je bitno shvatiti
jer doslovnim prevodima reči Mal`ak dolazilo je tokom istorije do brojnih
zabuna, pogrešnih interpretacija a samim tim i razvoja novih koncepata vezanih
za boga i njegove anđele.
U pokušaju da shvatimo šta nas podučavaju
sveta pisma o bogu i kako on odabira načine kako komunicira sa ljudima moramo
da razumemo više fundamentalnih stavova. Prvi je da nijedan čovek nikada tokom
istoriskog perioda nije čuo istinski božiji glas ili video istinsko lice boga,
već da je predstave o božijem biću dobija preko prirodnih ili natprirodnih
posrednika kojim se bog obraćao pojedincima koje je sam odabrao. Umesto da komunicira sa čovečanstvom u prvom
licu bog se ljudima obraćao putem različitih posrednika i medijatora. Važno je
shvatiti da su većina božijih posrednika koji su primali otkrovenja imala
semitsko poreklo pa samim tim i semitsku kulturnu pozadinu, a ne Grčku ili
Latinsku kako se to danas često meša na zapadu. Na zapadu ljudi nesvesno
razmišljaju u skladu sa svojom vekovima građenom kulturnom pozadinom i
prihvataju koncepte ne u njihovom izvornom obliku već u obliku koji je nesvesno
transformisan tako da je u skladu sa odgovarajućom (zapadnom) kulturnom
pozadinom. Istočni i zapadni narodi, u skladu sa svojo tradicijom i kulturom,
imaju potpuno različit način gledanja na iste stvari i događaje. Ukoliko
nerazvijemo načine da predstave i događaje razumemo u skladu sa njihovom
kulturnom pozadinom dolazimo do zbunjujućih i kontradiktornih predstava. Mnogi
naučnici danas veruju da su predstve o božijem binitranizmu i trinitrizmu
upravo posledica pogrešnog razumevanja i prevođenja koncepata iz jedne kulture
u drugu. Razlike u jevrejskoj i grčkoj kulturi uslovile su razlike u interpetiranju
jednog te istog božijeg entiteta.
Ovo takođe važi kada dođemo do koncepta
dodeljivanja imena i titula božijim glasnicima u jevrejskoj kulturi. Jevrejski
termin za glasnika je Mal`ak. Ovaj termin se u jevrejskim spisima i starom
zavetu spominje 213 puta. Reč anđeo je proistekla iz grčke reči ang`-el-os koja
ima isto značenje glasnik. Kad god se u starom zavetu ili jevrejskim spisima
pojavi reč Mal`ak ljudi zapadne kulturne pozadine nesvesno dobijaju niz
predstava koje su vezane uz ovu reč. To se nedešava sa ljudima istočnih
kultura, jer za njih sama reč Mal`ak nije jednoznačno određena (kada je u
pitanju priroda glasnika) već je jednoznačno određena samo po svojoj ulozi. U
drevnim semitskim tekstovima priroda glasnika označenog reči Mal`ak može biti
ljudska ili božanska. U starom zavetu naprimer reč mal`ak koristi se da označi
glasnika koji se šalje da prevali velika rastojanja. (npr u genezi 32:3 Jakov
šalje glasnika Esavu). U predhodnim stihovima geneze 32:1-2 reč mal`ak je
korištena da se opiše natprirodno biće koje je bog poslao, dok se u stihu 3
ista reč koristi da bi se opisao glasnik koje je ljudsko biće).
Jedan ili više Mal`ak(-a) takođe mogu biti
poslani od strane zajednice (Brojevi 21:21) u smislu da razmene poruke i
komuniciraju. Kao predstavnici kralja oni bi se mogli poistovetiti sa današnjim
pojmom ambasadora ili diplomata, jer oni predstavljaju kraljevski autoritet na
pregovorima.(1Kraljevi 20:1-2). U rano semitskim kulturama izjednačavana je
važnost pošiljaoca i donosioca poruke.
Bog šalje ljudima više različitih vrsta
glasnika. Prvo šalje im proroke koji su njegovi glasnici (za koje se kaže i da
su nadahnuti od boga, naprimer u 2hronike 36:15-16). Bog takođe šalje i
natprirodna bića koa svoje glasnike da ljudima donesu specifične poruke i
otkrovenja, takođe ova bića su često i istrument božijeg genva (Geneza 19:1,
Psalmi 91:11). Svi drugi Mal`eci koji se spominju u Starom Zavetu prevedeni su
u ranim Grčkim i Latinskim prevodima u smislu natprirodnog bića poslatog
ljudima od boga. Ovo neodgovara uvek izvornom smislu koji oni imaju u drevnim
jevreskim tekstovima. Kao što smo videli sama reč može se različito prevesti i
tumačiti u zavisnosti od konteksta u koji je smaštena. Ovaj način odrećivanja
smisla zapisanog teksta bio je nepoznat i dalek zapadnim kulturama u kojima su
se tekstovi prevodili i među kojima su se učenja širila.
Нема коментара:
Постави коментар